General Praljak: 'Bosna i Hercegovina je izvršila agresiju na Hrvatsku'
Obrana generala Praljka dokazala je kako Hrvatska nije zločinačka država koja je vršila agresiju na BiH. Hoće li Sud to prihvatiti je drugo pitanje. A Vesna Pusić će vjerojatno i dalje vršiti verbalnu agresiju na Republiku Hrvatsku.

Sjećate li se onih dana kada je Vesna Pusić govorila o agresiji Republike Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu? Spominjala je agresivnu politiku prvog predsjednika RH Franje Tuđmana prema našim susjedima, a javnost je njezine teze prihvatila kao da se radi o stvarnosti. Nitko nije ni pokušao preispitati njezine izjave, a ako se ipak netko pojavio svrstali bi ga među ultranacionaliste.
Te njene riječi su Hrvatskoj nanijele tešku štetu, a posljedice se još i dan danas osjete. Međunarodna zajednica ju je u takvom ozračju bila u mogućnosti ucjenjivati. Nakon 1995. godine Hrvatska je usprkos ratnim razaranjima imala veći gospodarski potencijal od mnogih država srednje i istočne Europe koje su danas dio Europske unije. No, zahvaljujući političarima poput Vesne Pusić morali smo prijeći dug put kako bi se uopće razmotrila mogućnost ulaska Hrvatske u EU.
Danas se Pusić hvali kako je upravo ona zaslužna za taj ulazak, dok je prava istina da su ga ona i njeni stranačke kolege zapravo odgodili za dobrih 15 godina. Šefica diplomacije je svojim propagandnim metodama od Hrvatske napravila državu koja je nepravomoćno osuđena i proglašena rezultatom 'zločinačkog pothvata'. Čeka se presuda hercegbosanskoj šestorci s generalomSlobodanom Praljkom na čelu. Nakon presude Hrvatska će vjerojatno biti i službeno agresor na Bosnu i Hercegovinu.
Vesna Pusić je odradila vrhunski diplomatski posao. Samo ne za državu za koju radi i od koje bi trebala primati jedinu plaću.
Granatiranje Hrvatske izvršeno je sa teritorija Bosne i Hercegovine
General Praljak je u svojoj obrani pokušao pobiti Vesninu tezu te postavio antitezu. Bosna i Hercegovina je izvršila agresiju na Republiku Hrvatsku. Ovim riječima je naslovio i jednu od 18 knjiga koje je zajedno sa svojim odvjetničkim timom sastavio. Prikazuje niz dokumenata kojima dokazuje kako je Hrvatska bila napadnuta s teritorija Bosne i Hercegovine, koja je posjedovala pravni kontinuitet, još prije nego što je HVO uopće osnovan i prije nego što je HV kročio na tlo Bosne i Hercegovine kako bi zaštitio Hrvatsku i Hrvate u BiH.
Granatiranje većine hrvatskih gradova, među kojima su i Zagreb, Karlovac, Slavonski brod, Dubrovnik i drugi, organizirano je i izvedeno s teritorija Bosne i Hercegovine. Selo Ravno koje je u sastavu općine Trebinje, a većinskim je dijelom Hrvatsko, sravnjeno je sa zemljom, selo Uništa koje se nalazi uz Dinaru u sastavu je bosanskohercegovačke države, a pristupiti mu se može samo iz Hrvatske, okupirano je od Srba. Tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović je samo izjavio kako to nije njegov rat.
Praljak je i pokazao kako je preko 500 zapovjednika kasnije Armije BiH bilo u sastavu JNA sve do svibnja 1992. godine. Svi oni su do tada sudjelovali u agresiji na Hrvatsku ali i na Sloveniju. Već u rujnu 1993. je Armija BiH sklopila sporazum s vojskom Republike Srpske kojim je prestao sukob između njih, a nastavilo se s napadima na Hrvatsku i na Hrvate iz BiH.
U svom završnom govoru pred haaškim tribunalom Praljak navodi sve ono što su Hrvati napravili kako bi zaštitili i muslimansko stanovništvo u BiH kao što su:
- Obuka policajaca iz BIH u Hrvatskoj, a koje šalje SDA još 1991. god.
- Obuka pilota A BIH u Republici Hrvatskoj.
- Obuka i opremanje čitavih postrojba A BIH u Hrvatskoj.
- Zbrinjavanje stotina tisuća muslimanskih izbjeglica u RH.
- Organiziranje eksteritorijalnog školstva za muslimane izbjeglice u RH i to na, tada jos
nepostojećem, bosanskom jeziku.
- Vremenski neprekinuto naoružavanje A BIH.
- Municija, nafta i lijekovi, i hrana i ostala potrebna logistika A BIH za vođenje rata.
- Liječenje više od 10 000 ranjenih boraca A BIH u hrvatskim bolnicama.
- Omogućavanje dolaska više tisuća Mudžahedina u A BIH.
- Regularni logistički centri A BIH u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Samoboru, tijekom cijelog
rata. Itd., itd.
I sve to besplatno!
Vesna Pusić optužila je vlastitu državu za agresiju
Ne trebamo ni spominjati kako su Hrvati u BiH glasali na referendumu za samostalnost cjelovite BiH i kako je RH među prvima priznala državu BiH.
Sve ovo nije zanimalo Vesnu Pusić kada je optužila vlastitu državu za agresiju. Ona, kao ministrica vanjskih poslova, očito ne zna što se podrazumijeva pod terminom 'nacionalno poduzetništvo' koje su bosanski muslimani dobro iskoristili u svoje svrhe i unovčili, a dobrim dijelom mogu zahvaliti i našoj ministrici koja je svakoj njihovoj optužbi dala podršku ni ne sluteći razmjere štete koju će napraviti.
Iako devedesetih još nije bila na vladajućem političkom položaju njene izjave su odgovorne za to što se general Praljak i ostali moraju braniti za nešto što se nije dogodilo. Nije bilo agresije Republike Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska je bila napadnuta s teritorija Bosne i Hercegovine. Hrvati u Bosni i Hercegovini su bili napadnuti, a sve to opravdava vojnu intervenciju Republike Hrvatske u susjednoj državi.
Da je Vesna prije čula za pojam 'nacionalno poduzetništvo' znala bi kako se svaka negativna izgovorena riječ o vlastitoj državi iskorištava protiv nje, bila ona istinita ili ne. 'Nacionalnim poduzetništvom' stvaraju se uvjeti za prosperitet jednog naroda, stvara se glas o narodu, njegov imidž u svijetu. Svaka pozitivna glasina ili kliše se iskorištava za sebe i potencira se. Najbliži primjer nam je susjedni narod Bošnjaka koji unovčuje svoju ulogu žrtve preko raznih kulturnih manifestacija. Te manifestacije daju priliku narodu da se poveže s raznim svjetskim političarima i gospodarstvenicima te na taj način stvore diplomatske i ekonomske odnose što u krajnjem slučaju vodi do gospodarskog razvoja. Bošnjaci su tek u svojim počecima i pitanje je koliko će biti uspješni. No, Hrvatska u smislu 'nacionalnog poduzetništva', zahvaljujući osobama poput Vesne Pusić, nazaduje iz dana u dan.
Ne koristeći svoj diplomatski potencijal koji bi po prirodi stvari trebalo biti naše iseljeništvo, koje je na odličnom glasu u svijetu, Hrvatska stvara negativan imidž prihvaćajući teze kao što su 'udruženi zločinački pothvat'.
Obrana generala Praljka dokazala je kako Hrvatska nije zločinačka država. Hoće li Sud to prihvatiti je drugo pitanje. A Pusićeva će vjerojatno i dalje vršiti verbalnu agresiju na Republiku Hrvatsku.
Objavio: dnevno.hr
